Nove generacije nemaju strpljenja da čekaju bolju budućnost

Mirza Mujezinović, Fondacija tuzlanske zajednice: U susret Međunarodnom danu mladih

U susret Međunarodnom danu mladih, koji se obilježava 12.8., razgovarali smo sa Mirzom Mujezinovićem, koordinatorom Programa Omladinske banke u Fondaciji tuzlanske zajednice. Ovaj dan posvetili smo upravo ovoj populaciji kojoj se na teret stavlja najviše, a daje najmanje. Spočitava im se želja za odlaskom iz države, čiju budućnost time ostavljaju na cjedilu, često ističe kako su apatični i nemaju inicijativu, dok su s druge strane potpuno pokradeni za prilike i normalne životne uslove.

Priču o tome kako je danas biti mlad donosimo iz vizure osobe koja direktno radi sa mladima i dobro je upoznata sa problemima i izazovima sa kojima se ova populacija susreće. Prema njegovim riječima mladi ne žele ništa više od onoga što imaju njihovi vršnjaci u ekonomski stabilnim i pravno-politički sređenim društvima, a to je kvalitetno obrazovanje, sigurnost i, posebice, prilike za zaposlenje. Ovakav kontekst u kojem mladi žive u našem društvu iziskuje dodatne napore i obavezu svih onih kojih rade sa mladima i koji su odgovorni da kreiraju bolje uslove za mlade.

Sirena za uzbunu

“Mladi u Bosni i Hercegovini nisu u zavidnom položaju. Pokazatelj da preko 50% mladih želi da napusti svoju državu (izvor: Institut za razvoj mladih KULT), ne da treba da je alarm nego sirena za uzbunu svima nama koji direktno radimo i surađujemo sa mladima, a posebno nadležnim organima na svim nivoima. Razlozi za ovo su mnogobrojni, od nemogućnosti za zaposlenje, prilika za formiranje porodice i stambeno zbrinjavanje, do korupcijje i generalnog osjećaja nesigurnosti zbog loše političke situacije. Mladima je više do grla da slušaju prepucavanja političkih lidera i međusobna optuživanja. Žele da vide konkretna rješenja koja nažalost izostaju. Upravo zbog toga mi danas imamo generacije mladih koji nemaju strpljenja da  čekaju neku bolju budućnost. Poražavajuće je za nas kao društvo da mladi već po izboru srednje škole biraju ona zanimanja  koja su tražena u zemljama Zapadne Europe i da u tome imaju podršku roditelja i samog sistema˝, ističe Mujezinović.

On smatra da rješenje problema jeste kompleksno, te da nažalost sa rješenjem kasnimo više od 20 godina: „Nama je neophodan strateški pristup, jasna politika prema mladima i odlučnost vlasti prema ovom problemu na svim nivoima. Nažalost, zbog loših političkih odnosa u regionu i državi taj pristup na širem nivou izostaje, ali to nije opravdanje da se ovim problemom odlučnije ne bavi na lokalnom, kantonalnom ili entitetskom nivou. Odlazak mladih ne možemo zaustaviti ni pomoću čarobnog štapića, ali možemo raditi na kreiranju ambijenta u kojem mladi svoju budućnost prvenstveno vide u mjestu u kojem žive, a odlazak kao posljednju ili privremenu alternativu.“ 

Neophodan koordiniran rad svih sektora

Osnovne uzroke ovog problema naš sagovornik vidi u ekonomsko  političkoj situaciji u zemlji i potrebama  tržišta Zapadne Europe za radnom snagom.  Na pitanje da li na tržištu rada u BiH postoji svijetao primjer u kojem mladi vide šansu za prosperitet i ostanak u BiH, naš sagovornik ističe IT sektor: „Među mladima postoji sve veći interes za radom u IT kompanijama koje sve brže rastu i zapošljavaju talentirane mlade ljude. Ove kompanije uglavnom rade za strano tržišto, ali ubrizgavaju novac u BH privredu, mladi zarađuju pristojno i što je najvažnije ostaju u BiH.  Ono što me također raduje jeste da mladi sve više rade na sebi i razvoju svojih vještina kroz neformalno obrazovanje kako bi bili konkurentniji na tržištu rada.“

On dalje naglašava kako u FTZ pristup u rješavanju problema vide u saradnji civilnog, javnog, biznis sektora i akademske zajednice, koji moraju koordinirano djelovati u rješavanju ovog problema.

˝Uloga civilnog sektora po pitanju mladih nije samo korektivna kako se to smatra, naprotiv, već duže vrijeme je razvojna. Ukoliko se osvrnete vidjećete mnoge ozbiljne organizacije koji imaju sistemski pristup prema mladima. Zahvaljujući Institutu za razvoj mladih Kult prije 10 godina je kreiran Zakon o mladima FBiH, a često su organizacije civilnog društva te koje su inicirale izradu strategija za mlade i njegovu provedbu na nižim nivoima.  Fondacija Mozaik, SHL Fondacija, BH Futures Fondacija samo su neke od organizacija koje imaju ozbiljne razvojne programe za mlade. Mi, u Fondaciji tuzlanske zajednice godinama ulažemo u mlade kroz podršku radu omladinskih organizacija i zagovaramo za strateški pristup prema mladima insistirajući na saradnji nadležnih organa i mladih. Ovdje želim posebno istaknuti saradnju sa Gradom Tuzla i omladinskim organizacijama na izradi i provedbi mjera Strategije za mlade Grada Tuzla, te saradnju sa Ministarstvom za kulturu, sport i mlade TK  koja se odnosi na koordinaciju aktivnosti u vezi sa radom s mladima i omladinskim organizacijama sa područja TK. Organizacije koje rade sa mladima su mnogo uradile po pitanju unaprijeđenja stanja u omladinskom sektoru, međutim za generalno unaprijeđenje položaja mladih to nije dovoljno i potreban je daleko jači angažman na svim nivoima˝, smatra Mujezinović. 

Kada su u pitanju planovi FTZ u ovom sektoru, Mujezinović tvrdi da  će Fondacija nastaviti animirati mlade na aktivno društveno djelovanje:˝Nastavljamo i sa finansijskom i mentorskom podrškom omladinskim organizacijama, podstićući ih na saradnju i djelovanje  kroz vijeća mladih.  Nastavit ćemo i sa provedbom programa poduzetništva za mlade koji žele pokrenuti start-upe, organizacijom edukacija, dijelit ćemo stipendije, zagovararti za bolji položaj mladih i imati još niz drugih aktivnosti˝.  

Naglašavajući da su mladi istinski resurs, nezamjenjiv i neophodan svakom društvu, Mujezinović poručuje svim mladim osobama da ne odustaju od sebe i od borbe za promjenama, da koliko god se činilo nemogućim vjeruju u svoje kvalitete i konstantno ih unapređuju. Najvažnije ulaganje je u sebe i svoje znanje.

*** Dijeljenje sadržaja sa web stranice Fondacije tuzlanske zajednice dozvoljeno je pod sljedećim uslovima.