Intervju: izvršna direktorica FTZ Jasna Jašarević - Uprkos pandemiji uloženo pola miliona maraka u građanske inicijative

Jasna Jašarević Fondaciju tuzlanske zajednice (FTZ) počela je voditi 2004. godine i od tada svoj poslovni uspjeh gleda isključivo kroz prizmu razvoja Fondacije. Za sebe kaže da je operativac, pa je njena predanost poslu od mentorice lokane grupe za razvoj dovela do pozicije izvršne direktorice. Stvorivši okruženje koje njeguje visoke moralne vrijednosti i transparentnost u radu, Jašarević je u međuvremenu razvila Fondaciju tuzlanske zajednice u resursnu građansku fondaciju, jedinu takvog tipa u državi, koja je svoje polje djelovanja proširila na cijeli Tuzlanski kanton, a mrežu partnerstva uspostavila sa organizacijama u cijeloj BiH. Fondacija je već godinama unazad sinonim za podršku građanima, organizacijama civilnog društva, a posebno mladima u realizaciji inicijativa od interesa za zajednicu i kreiranju boljih uslova življenja za sve nas. Na kraju izuzetno nepredvidive 2020. godine, razgovarali smo o rezultatima, idejama i planovima za budućnost.

Čak i u ovo nesretno vrijeme pandemije kada su se životi i način rada potpuno promijenili vi ste uspješno nastavili sa provedbom svojih aktivnosti i nastojali odgovoriti na potrebe zajednice. Još ste u prvom mjesecu pandemije započeli kampanju “Solidarnošću protiv korona virusa”. Je li brza reakcija uspjela ublažiti posljedice pandemije na život marginaliziranih skupina?

Voljela bih da kažem da smo nesmetano nastavili provoditi svoje aktivnosti tokom pandemije, ali nije sve  bilo tako sjajno. Jedan od naših programa koji smo realizovali u školama TK, zbog pandemije je obustavljen, a mi smo ostali bez dva vrijedna radnika. Međutim, ono što je nama bilo važno, u ovoj kriznoj situaciji je, da brzo reagujemo i odgovorimo na trenutne potrebe zajednice.  Kroz naš Fond solidarnosti pokrenuli smo kampanju “Solidarnošću protiv korona virusa”.  Donacijama od pojedinaca, lokalnih preduzeća, uz dodatnu podršku iz lokalnih budžeta i međunarodnih donatora, koristeći se i našom platformom doniraj.ba, uspjeli smo sakupiti skoro 100.000 KM za intervencije koje će smanjiti posljedice pandemije. Ova sredstva smo usmjerili u podršku medicinskim radnicima na UKC Tuzla, hitnoj službi Doma zdravlja Tuzla, ali i još nekoliko hitnih službi u Domovima zdravlja u TK. U saradnji sa našim partnerima na Kiseljaku, dijelili smo tople obroke romskoj populaciji. U susret sezoni gripe smo, zahvaljujući sredstvima od Njemačke ambasade, uručili pomoć za 21 školu u TK. Sredstvima od Fonda otvoreno društvo i Grada Tuzla smo organizovali podršku za preko stotinu  žena na području TK  koje su izgubile posao ili mogućnost privređivanja. Tako da smo zaista uložili maksimalne napore da damo svoj doprinos i pomognemo koliko je bilo u našoj moći. Pored toga, nastavili smo sa realizacijom planiranih aktivnosti na području cijelog TK.

Ljudi uglavnom fondacije povezuju sa finansijskiom podrškom i grantovima, ali vi često ističete da je snaga lokalnih fondacija u ljudima i u udruživanju lokalnih resursa. Kako Fondacija razvija zajednice? Da li Vaš posao završava onda kada izdate grant za neku građansku inicijativu?

Suština našeg rada je da budemo blizu građanima, da smo najbliži sa onim organizacijama i udruženjima koje su primarno volonterske, koje svojim zalaganjem mnogo doprinose razvoju svoje zajednice.  Grant je samo alat za podršku, on nije i krajnji cilj.  On nam otvara mogućnost da podržimo građanski angažman koji je u datom momentu najpotrebniji i koji naša udruženja i građanske grupe mogu “iznijeti”.  Nama je cilj da kroz naš, relativno mali grant, otvorimo vrata podržanim projektima i organizacijama za nove podrške i nove saradnje, za prepoznavanje njihovog rada u zajednici. Radimo na njihovom osnaživanju i ohrabrivanju da bolje upravljaju projektima, organiziraju građane i jačaju članstvo, da se odlučnije obraćaju vlastima za podršku, proširuju krug svojih donatora i prijatelja kako bi stvarali bolje uslove za svoje korisnike. Nama je najvažnije da komuniciramo sa aktivnim građanima, onima koji žele mijenjati stanje u zajednici na bolje. S njima dijelimo svoja razmišljanja o demokratiji i isključivanju, pravdi i nepravdi, potrebama i riješenjima.  Tek kada zajednički dođemo do nivoa da imamo veliki broj zadovoljnih i ispunjenih građana, solidarnih i empatičnih građana, brzo ćemo imati i pravično i demokratsko društvo.

U kojem iznosu i koliko je ukupno građanskih inicijativa FTZ podržala u 2020. godini?

U ovoj teškoj godini za sve nas, sretna sam da smo ipak mogli podržati preko 150 građanskih inicijativa i distribuirati preko 100 individualnih pomoći.  Vrijednost podrške je oko  pola miliona KM.  Ulaganja u zajadnicu su mnogo veća kada se zbroji volonterski rad i sufinansiranje koje dolazi od aktivista.  To je posebno važno za istaći, jer pokazuje koliko je civilni sektor aktivan i koliko doprinosi našem društvu, uprkos mnogobrojnim izazovima, posebno tokom pandemije.

U javnosti još uvijek postoji velik stepen nepovjerenja u rad civilnog sektora. Šta je uzrok tome i kako prevazići ove probleme? 

Istina je da još uvijek postoji nepovjerenje. To je više zbog nedovoljnih informacija o radu civilnog sektora u TK i cijeloj državi. Povjerenje će rasti onda kada budemo imali jasne i precizne informacije o aktivnostima, rezultatima i budžetima udruženja i fondacija.  Mi zagovaramo da se u Strategiji razvoja TK 2021.-2027. revidira postojeći Registar udruženja TK i utvrditi broj aktivnih udruženja na TK, te da se evidentira i broj drugih organizacija civilnog društva koje djeluju na području TK, koje su registrovane na višim nivoima vlasti, a djeluju u TK.  To je jako važno za cijeli civilni sektor jer će se lakše pratiti njihov rad, ne samo u smislu kontrole, nego i prepoznavanja uloge civilnog sektora u zbrinjavanju osjetljivih kategorija stanovništva, u saradnji i uspostavljanju veza sa međunarodnim i lokalnim partnerima i donatorima.  Ovo su neki prvi koraci da se stvori poticajno okruženje za saradnju između sektora, što je svakako jedan od preduslova za razvoj demokratskog društva i uspješne evropske integracije.       

Lokalne fondacije širom svijeta promovišu filantropiju i podstiču dobrovoljno ulaganje u rješavanje socijalnih problema ali i u razvojne inicijative. U tom duhu, u FTZ razvili ste platformu Doniraj.ba, no ističete da njen razvoj tek počinje. Kako je zamišljate u budućnosti?

Platformu doniraj.ba razvijamo internim resursima nepune dvije godine, kako bismo otvorili još jedan funkcionalan alat za sve one dobre ljude koji žele da doniraju, ali i za sve one organizacije i pojedince koji trebaju podršku za realizaciju svojih ideja ili lokalnih inicijativa. Ova platforma je izvrstan alat za razvoj transparentne individualne filantropije, odnosno za grupno prikupljanje donacija od naših ljudi koji žive u zemlji, ali i inostranstvu.  Pouzdana je, jednostavna za korištenje, transparentna i sigurna za doniranje iz bilo kojeg dijela svijeta. Osmislili smo je tako da svako ko želi da organizuje kampanju za prikupljenje sredstava za svoj projekat, može da se registruje kao organizacija i predstavi svoj projekat javnosti.  Za razliku od  drugih platformi za grupno finansiranje koje su dostupne našim organizacijama u BiH, naknada koju moramo platiti za bankovne troškove i sigurnosni servis za on-line plaćanja je samo 2%, što je neuporedivo manje od onoga što nude druge strane platforme za donacije, koje imaju jako visoke naknade u rasponu od 10 do 15%.

 

Često ističete da se u budućnosti mora pomjeriti percepcija bh. društva tako što će se na filantropiju manje gledati kao na ulaganje u humanitarne aktivnosti, a više kao na investiciju za budućnost i osnov za razvoj i opstanak civilnog sektora u BiH. Šta ste konkretno mislili time? Da kao pojedinci ne trebamo donirati u humanitarne svrhe?

Nažalost, mi smo siromašno društvo i prikupljanje sredstava za liječenje bolesnih je naša realnost. Trebamo biti solidarni i pomoći, ali ono što me boli jeste da su ovo kratkoročna rješenja i ako se budemo zaustavili na ovakvom razumjevanju dobročinstva i filantropije, onda nikada nećemo u ovoj zemlji izaći iz začaranog kruga siromaštva i zavisnosti od tuđe pomoći. Filantropija mora i u BIH dobiti neko drugo lice.   Moramo se već sada početi ulagati u riješenja koja će na sistemski način smanjiti broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu i broj ljudi koji su zavisni od humanitarne pomoći. Mi zagovaramo da se donacije usmjeravaju u aktivnosti organizacija koje se bave rješenjima, koje pregovaraju sa vlastima da se riješi položaj siromašnih i bolesnih na sistemski način, koje rade sa osobama sa invaliditetom, koje vode sigurne kuće, rade sa djecom i mladima da razvijaju vještine i njeguju pozitivne vrijednosti, one koje stipendiraju mlade koji će sutra razvijati demokratiju, poštivati prava svih i imati vještine za 21. vijek.  Mi pozivamo građane BiH, ma gdje oni bili, da doniraju za bolju budućnost i za razvoj našeg društva i to na udružen, pametan, sistematičan i transparentan način.

Prosječna donacija po građaninu u 2019. godini je iznosila nešto više od 7 KM. Da li je fer od građana koji generalno žive u teškim socio-ekonomskim uslovima tražiti da budu donatori?

Ne daruje onaj ko ima, nego onaj ko želi i ko je navikao. Za onoga ko nema i marka je mnogo, ali smatram da građani BiH, bez obzira na teško situaciju, izdvajaju u skladu sa svojim mogućnostima i vjerujem da godišnje izdvoje i više od ovog iznosa koji ste naveli. Međutim, mnogi ne žele da spominju svoje doniranje niti onoga kome daruju.  Ali evo, ako bismo ipak uzeli da je broj zaposlenih u TK 100.000 građana i ako kažemo da svaki može godišnje lako donirati samo 10 KM, na transparentan i javan način mi bismo kroz naše fondove za razvoj zajednice  bili u mogućnosti da usmjerimo najmanje million maraka u sistemska rješenja i inicijative građana svake godine. Zamislite kakve bi promjene mogli napraviti aktivni građani sa ovim sredstvima.  Mi ćemo raditi na ostvarenju ove vizije i nadamo se, dugoročno je prenositi na one koji će nastaviti voditi ovu Fondaciju koja će udruživati sredstva na organizovan način, koja će uključivati građane u odlučivanje prilikom distribucije grantova i koja će podsticati saradnje između sektora kako bi se pravile sistemske promjene. 

Da li Vi kao građanka donirate? Koje su to inicijative koje privatno podržavate? I kako pratite promjene koje Vaša donacija napravi?

Da, svakako da doniram onoliko koliko mogu u datom momentu. U okviru Fondacije mi imamo zadužbeni fond u koji sam odlučila donirati određeni iznos na mjesečnoj osnovi.  Time želim doprinijeti da naša Fondacija opstane i nadživi sve nas koji smo danas tu.  Svi mi u Fondaciji svojim privatnim donacijama učestvujemo u različitim kampanjama, ne samo onim koje pokrećemo sami, nego i kampanjama drugih organizacija.  Ja to najčešće radim anonimno, ali kako je moj posao i opredjeljenje da širim čovjekoljublje, onda se ponekad odlučim da budem vidljiva sa svojom malom, ali i dalje vrijednom donacijom.  Praćenje toka donacije je jako važno za mene, ne zato što nekome ne vjerujem da će biti valjano upotrijebljena, nego zato što se tako gradi odnos povjerenja koji se može onda dalje jačati i nadograđivati.