INTERVJU//Andrijana Č., Aleksandar T., Faruk H.:Upravljanje populacijom pasa na području TK

S ciljem kvalitetnog i humanog upravljanja populacijom pasa na području TK i rješavanja problema pasa lutalica, Fondacija tuzlanske zajednice već drugu godinu u saradnji sa Dogs Trust Fondacijom iz Sarajeva te  općinskim administracijama i veterinarskim stanicama sa područja TK, provodi aktivnosti koje će pomoći da se ovaj dugoročni problem kvalitetno i humano riješi  u skladu sa odredbama  Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH iz 2009. 
Obzirom da se radi o problemu koji zahtjeva dugoročan i sveobuhvatan pristup Fondacija tuzlanske zajednice uz finansijsku podršku Dogs Trust Fondacije provodi aktivnosti na dva projekta. Prvi ima za cilj zaustavljanje reprodukcije pasa lutalica putem sterilizacija/kastracija, dok je drugi edukativnog karaktera i treba da poduči nove naraštaje o odgovornom vlasništvu i humanom postupanju s psima.
O rezultatima provedenih aktivnosti, saradnji sa partnerima i planovima za naredni period govore nam kolegica Andrijana Čajić projekt koordinatorica i  edukatori na projektu Faruk Hodžić i Aleksandar Todorović.  

Kakva je saradnja sa općinama i veterinarskim stanicama? S kim su potpisani sporazumi? Koje su njihove obaveze? 
Andrijana:  U cilju trajnog i humanog rješavanja problema pasa lutalica Fondacija tuzlanske zajednice je početkom 2017. godine potpisala Sporazum o saradnji sa Gradom Tuzla i još deset općina Tuzlanskog kantona koje su na ovaj način podržale aktivnosti koje će biti realizovane narednih godina na TK kako bi se na human način i u skladu  sa Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja sterilisalo odnosno kastriralo što veći broj pasa lutalica ali i vlasničkih pasa, te kako bi se podigla svijest o odgovornom vlasništvu i na taj način stvorili uslovi za efikasno upravljanje populacijom pasa. 
Obaveza općina, između ostalog, jeste i pružanje informacija o žarišnim zonama, dostupnost i otvorenost kako bi se ostvarila što bolja saradnja između partnera uključenih na realizaciju ovih aktivnosti. 
U program besplatnih kastracija/sterilizacija na području TK trenutno su uključene 22 veterinarske stanice koje su prema pravilima Fondacije Dogs Trust, koja je ujedno i finansijer ovog projekta,  bile obavezne ispuniti sve potrebne preduslove za učestvovanje u programu. 

Koliki je broj kastriranih pasa do sada? Koji je plan do kraja godine?
Andrijana:  Program besplatnih sterilizacija/kastracija je započeo 10. aprila i to sa kastracijama i sterilizacijama pasa lutalica. U periodu od 10. aprila do 31. jula kastrirano/sterilizirano je ukupno 3963 psa od čega 2280 ženki i 1683 mužijaka. Sve operacije u aprilu i maju mjesecu bile su nadgledane od strane našeg veterinarskog koordinatora i supervizora Fondacije Dogs Trust  koji su svake sedmice boravili u TK kako bi se osiguralo konstantno stručno nadgledanje kao i podrška kolegama koje su tek ušle u projekat. Nakon dva mjeseca nadgledanja operacija sve veterinarske stanice su dobile pohvale za stručnost i rad od strane vrhunskih stručnjaka u ovoj oblasti, te su u junu i julu veterinarske stanice nastavile sa samostalnim radom.
Od septembra u program besplatnih kastracija/sterilizacija uvodimo i vlasničke pse, te se nadamo da će vlasnici prepoznati dobrobit ovog projekta kako za samog psa tako i za cijelu zajednicu  i  da će iskoristiti priliku koja im se pruža. Ukoliko budemo zadržali tempo iz jula mjeseca, do kraja godine možemo očekivati još najmanje 6000 obrađenih pasa. Broj od 6000 zvuči puno ali to je zapravo tek početak i da bi ostvarili cilj projekta i da bi smanjili broj pasa na ulicama mi moramo da radimo ovim tempom još najmanje 2-3 godine. 

Pored sterilizacije i kastracije pasa radi se i edukacija o odgovornom i humanom postupanju s psima. Zašto su edukacije važne? Koji je njihov efekat? 

Aleksandar: Edukacije su važne iz više aspekata. Najbitniji je ispravno shvatanje odnosa prema psima koji nas okružuju, kako psima lutalicama, tako i vlasničkim psima. Djeca uče kako da budu sigurna u društvu psa, da pas nije igračka već živo biće koje ima emocije i potrebe. Edukacije služe da stvore dugoročni efekat poznavanja osnova sigurnosti u blizini psa, potreba psa kao živog bića te ideje odgovornog vlasništva. Efekat cjelokupnog projekta trebao bi biti primjetan u godinama ispred nas jer najveći problem sa psima nastaje isključivo zbog neodgovornog postupanja vlasnika. Edukacijom novih generacija nastojimo dugoročno rješiti ovaj problem.

Gdje se provode radionice i zašto su ciljna skupina djeca? 
Aleksandar: Radionice se provode prevashodno u osnovnim školama od drugog do šestog razreda (7-11 godina), ali tokom raspusta i u obdaništima i drugim javnim ustanovama koje okupljaju djecu sličnog uzrasta. Ideja je stvoriti svijest kod djece o nečemu što je kod nas dugo bilo na marginama interesovanja društva i javnosti, prevashodno kako bi u budućnosti djeca bili uzorni vlasnici pasa.

Koliko je realizovano radionica u prošloj godini? Koliko ste posjetili škola i kakva je saradnja sa školama generalno?
Faruk: U protekloj godini posjetili smo 81 školu, i realizovali oko 900 edukativnih radionica na kojima je prisustvovalo oko 18 000 učenika sa Tuzlanskog kantona. Ostvarena je pozitivna saradnja sa svim posjećenim školama, i nadamo se nastavku održavanja radionica u svim školama i iduće godine. Tokom zimskog i ljetnog raspusta posjećivali smo obdaništa i igraonice, obišli smo 25 obdaništa i oko 500 mališana je imalo priliku da učestvuje u radionici i dobije prigodne poklone.

Koliko se radionice sviđaju djeci?  Kakav odnos imaju prema psima? 
Aleksandar: Tema radionica je izuzetno bliska djeci. Djeca vole da pričaju o životinjama, posebno psima i mačkama, te s tim rado učestvuju u svim aktivnostima. Radionice su osmišljene tako da svako dijete dobije priliku akitvno da učestvuje u radu i kaže svoje mišljenje.  Većina djece zna krilaticu „pas je čovjekov najbolji prijatelj“, te se često sa simpatijama lijepo ponašaju prema psima. Također ima djece čiji roditelji imaju podozriv stav prema psima, pa su tako kod kuće naučena i njihova djeca. Nažalost, ima i djece u porodicama koje nikada nisu izgradili bilo kakav odnos prema psima, pa svakog psa vide kao prijetnju i žele da mu naude. Naše radionice upravo utiču kroz rad u školi na izgradnji pozitivnog odnosa. 

Kako reaguju djeca u obdaništima?
Aleksandar: Djeca u obdaništima su spremna iskreno da ispričaju svoja iskustva te nauče nove stvari kroz igru. Oni su odličan primjer kako nikada nije rano krenuti sa učenjem. Bitno je istaći da djeca vole da prepričavaju naučeno jedni drugima, pa znanje često stigne do druge djece prije samih edukatora. To je možda i najpozitivnije iskustvo u procesu učenja.

Nastavljate sa radionicama i u ovoj godini, kakav je plan? Koliko škola planirate obići? Hoće li biti organizovane i neke druge aktivnosti?
Faruk: Edukativne radionice se nastavljaju i u školskoj 2017/2018 godini, planirano je da se posjeti isti broj škola kao i prošle godine, s tim da ćemo prvo posjetiti škole koje nismo obišli. U planu je organizovanje jednog događaja u suradnji sa Dogs Trust Fondacijom, ali o tome ćemo više govoriti početkom prvog polugodišta. 

Kada se mogu očekivati vidljive promjene u smislu efikasnog upravljanja populacijom pasa na području TK? 
Andrijana: Fondacija Dogs Trust na području Kantona Sarajevo radi od 2012. godine i dosadašnji rezultati rada u Sarajevu pokazuju da je broj pasa lutalica smanjen i da taj broj trenutno stagnira, te se nadam da ćemo i mi za dvije godine imati istu situaciju na našem kantonu. Također, pored aktivnosti koje realizujemo uporedo se provodi i medijska kampanja koja ima jako bitnu ulogu, a to je da informacija o dobrobiti kastracije i sterilizacije kako za samog psa tako i za zajednicu, dođe do naših građana , odnosno neodgovornih vlasnika koji jesu glavni uzrok problema. 
Naime, svi psi na ulicama gradova zapravo su ili napušteni vlasnički psi ili njihovi potomci. Da bi se problem sa psima lutalicama riješio trajno i na human način FTZ i DT, svojim aktivnostima u zajednici i u skladu sa svojim resursima, mogu dati svoj doprinos rješavanju ovog  problema ali državne vlasti su jedine koje moraju i koje su dužne osigurati implementaciju Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja. Da bi se problem riješio neophodno je da se uspostavi državni registar pasa, da se vlasnici prisile da svoje ljubimce registruju i mikročipiraju, kako bi se jednom kada puste svog ljubimca na ulicu, mogli identifikovati i sankcionisati. Finansiranjem projekata besplatnih kastracija/sterilzacija od strane nevladinih organizacija u lokalnim zajednicama problem se djelimično rješava ali samo sistemskim i kontinuiranim provođenjem Zakona (izgradnja skloništa i sankcionisanje neodgovornih vlasnika)  problem sa psima lutalicama se može trajno riješiti. 

Šta biste poručili građanima?
Andrijana, Aleksandar, Faruk: Poručili bismo im da budu strpljivi, jer ovo je dugoročan proces koji zahtjeva jedan sveobuhvatan, širok pristup rješavanju ovog problema i angažman svih nas. Psi su živa bića i ne mogu se tek tako ukloniti sa ulica. Oni zaslužuju jedan human i odgovoran pristup a to im može obezbijediti samo zajednica osvještenih i odgovornih građana ali i institucije koje poštuju i sprovode obaveze definisane zakonom.