Kada i kako je sve počelo…

U februaru 2003. godine, u Osnovnoj školi Simin Han, šezdeset građana Tuzle, predstavnika različitih udruženja i institucija, škole, roditelja, mjesne zajednice, privatnih preduzeća i drugih građana, okupilo se da razgovara o tome šta bi svi zajedno mogli uraditi da naša lokalna zajednica postane prosperitetna sredina, sada i u budućnosti. Te godine je prvi put u Bosni i Hercegovini izložena ideja o osnivanju fondacije građana koja bi razvijala programe za razvoj lokalnih zajednica. Ideju o osnivanju ovog jedinstvenog modela „građanske“ fondacije, koje se na engleskom govornom području nazivaju “Community foundations”, a na njemačkom govornom području “Bürgerstiftung”, razvijena je u projektnom timu njemačke Freudenberg fondacije tokom 2002. godine. Njega su činile gđa Monika Kleck, program direktorica i Jasna Jašarević i Vera Đezić, projekt koordinatorice, ali i volonterski član savjetodavnog odbora za YEPP programa za mlade, gosp. Osman Hasić, tadašnji direktor OŠ Simin Han. Sa velikim žarom, tim je predstavio model „fondacije građana“ kao moćno sredstvo za jačanje građanskog učešća, osnaživanje zajednice i razvoj lokalne filantropije. Nakon ovog istorijskog događaja, 18 građana iz Tuzle i Simin Hana se odlučilo potpisati osnivački akt, na osnovu čega je 2.7.2003. godine, zvanično registrovana Fondacija građana Simin Han. Kasnije u 2005. godini, njen naziv je promijenjen u naziv Fondacija tuzlanske zajednice , koji je zadržan do danas. Od te godine, Fondacija je svoje aktivnosti prenosila prvo na području Grada Tuzle, a kasnije i u ostale dijelove Tuzlanskog kantona.  

Osnivači i osnivački kapital 

Inicijalna osnivačka sredstva su obezbjedili osnivači Fondacije (po abecednom redu): Munira Bekić, Hana Ćatibušić, Mustafa Ćatibušić, Danijel Davidović, Nada Dobnik, Mustafa Halilović, Osman Hasić, Sanela Horozić, Monika Kleck, Marko Kovačević, Čedomir Lukić, Enesa Mujković, Aida Novalić, Selma Pelemiš, Omer Redžić, Anton Salaj, Suad Tanović i Magbula Trle.    

Nekoliko osnivača Fondacije je, na žalost, preminulo, tako da nisu dočekali ovogodišnje obilježavanje dvadesetogodišnjice rada 2023. godine, a neki su se odlučili odreći osnivačkog statusa. Ipak, najveći broj njih je i danas ostao vezan za Fondaciju. Mnogi su dali poseban volonterski doprinos tokom renoviranja zgrade mjesne zajednice Simin Han, poznate kao “Agora centar”, poput gosp. Marka Kovačevića. Neki su aktivno učestvovali u organiziranju kulturnih događaja, poput gđe Nade Dobnik, koja je priredila čitav niz likovnih izložbi, dok su Halilović Mustafa sa suprugom Eminom, održali besplatne edukacije na temu pčelarstva, a gđa Magbula Trle mnogobrojne susrete i edukacije za žene.  

Volonterski rad Upravnog odbora  

Veliki doprinos radu i razvoju Fondacije su dali i volonterski članovi Upravnog odbora, a posebno prvi njegov predsjednik, prof. dr. Ekrem Jusufović, koji je nakon isteka svog drugog mandata 2011., imenovan kao počasni član Upravnog odbora. I svi drugi članovi Upravnog odbora su bili posvećeni humanisti, dosljedni i reprezentativni predstavnici zajednice, iskusni profesionalci u različitim sferama života.  Oni su usvojili  i sami poštovali čitav niz politika i pravilnika kojima su postavljeni visoki etički standardi rada i visoka kultura poslovanja. Neki od posebno aktivnih članova bili su mr. sci. Mirela Šabanović, Marko Kovačević, Selma Skopljaković, Asmir Ćilimković, Alma Halilović, Ninela Karić, Mirza Mujezinović, dr.sci. Mirjana Lepić-Marinković, Admir Kožarić, Amir Azapagić, Tatjana Junuzagić, Svjetlana Mujezinović, Vlasta Marković, Sanela Šehić, Mirza Dževdetbegović, Selma Jahić i Miralem Bulić.   

Posvećeni i odgovorni uposlenici 

Znajući da je Fondacija osnovana zbog javnog interesa na neograničeno vrijeme i da treba da nadživi sve koji je danas razvijaju, članovi Upravnog odbora, ali i uposlenici Fondacije, na čelu sa direktoricom Jasnom Jašarević, bili su posebno posvećeni stvaranju povjerljivog i profesionalnog poslovnog okruženja, u kojem će se raditi odgovorno, zakonito, stručno i efikasno, kako bi se svi osjećali zadovoljno, ne samo uposlenici, nego i volonteri, kao i korisnici Fondacije.    

Volonteri kao najveća snaga i kapital 

Posebno je važno istaći da Fondacija ne bi bila ovo što jeste danas da nema svoje posvećene i vrijedne volontere, mlade i odrasle članove zajednice, koji su svoje vrijeme, znanje i entuzijazam unijeli u rad građanskih komisija za dodjelu finansijske podrške i tematske radne grupe za rješavanje ključnih pitanja u našim lokalnim zajednicama.  

Programi za jačanje civilnog sektora

Programi Fondacije, od osnivanja do danas, ohrabrivali su građane da odgovorno upravljaju svojim životima i da budu aktivni u razvoju svoje ličnosti i svojih zajednica.    

Stoga je Fondacija organizirala čitav niz edukativnih programa za odrasle, djecu i mlade, koji su imali za cilj da se ojačaju kapaciteti i vještine pojedinaca za aktivno uključivanje u društveni i ekonomski život zajednice. U skladu s tim, redovno je organizovala treninge za organizatore zajednice, treninge za mlade kroz program „Omladinska banka“, treninge za poduzetnike i slično. Dodatno je pružala organizacionu, konsultantsku i finansijsku podršku udruženjima i aktivnim građanskim grupama, organizacijama i inicijativama u Tuzli i Tuzlanskom kantonu, kako bi mogli lakše realizovati projekte za dobrobit lokalnih zajednica u kojima žive. Od dana svog osnivanja do kraja 2022. godine, distribuirala je preko 2.000 malih grantova u vrijednosti većoj od 5,5 miliona KM, koje je implementiralo preko 53.000 građana. Korist od sufinansiranih projekata je imalo više od 150.000 ljudi u Tuzlanskom kantonu. 

Razvoj filantropije

Fondacija je od 2008. godine aktivna u promociji filantropije, kada je organizirala prve kampanje za prikupljanje sredstava od pojedinaca i preduzeća, kako bi se što više projekata za dobrobit zajednice podržalo iz domaćih sredstava. Fondacija je ostvarila veliki broj saradnji sa domaćim filantropima u zemlji i inostranstvu. Već nekoliko godina unazad izgradila je respektabilan krug donatora Fondacije koji rado koriste njene resurse kako bi ostvarili svoje filantropske želje kroz podršku lokalnim projektima. Od svog osnivanja do danas Fondacija je kroz svoje programe podrške godišnje uspjela okupiti na stotine filantropa. Od osnivanja platforme za online doniranje www.doniraj.ba povjerenje Fondaciji i inicijativama za opšte dobro koje na ovoj platformi implementiraju građani svake godine daje više od 400 donatora pojedinaca i više od 50 donatora preduzeća.  

Tokom svih proteklih godina, Fondacija je gradila partnerske odnose sa lokalnim i kantonalnim vlastima, sve u cilju rješavanja prioritetnih problema u zajednici i uspostavljanja kvalitetne saradnje između javnog i civilnog sektora.  Predana stvaranju preduslova za razvoj vitalne i perspektivne zajednice građana koji svojim učešćem i zajedničkim resursima stvaraju održivu i sigurnu budućnost za sve generacije, Fondacija će u narednim godinama poseban fokus staviti na promociju kulture darivanja i transparentnog djelovanja organizacija civilnog društva, kako bi u konačnici civilni sektor bio kredibilan partner u kreiranju javnih politika. Istovremeno, na dvadesetogodišnjicu svog djelovanja Fondacija je započela izgradnju Centra za demokratiju i aktivno građanstvo, kako bi kao resursna organizacija što bolje odgovorila na potrebe organizacija civilnog društva i građana. Centar, kao kruna dvodecenijskog predanog rada, ujedno će biti dom Fondaciji tuzlanske zajednice i svim ljudima koji društvenim inovacijama žele doprinijeti održivom, ekološkom i inkluzivnom razvoju našeg društva.