Održan građanski forum ''Uloga i značaj angažmana člana savjeta-vijeća mjesne zajednice za dobro organizovanu i funkcionalnu zajednicu''

Fondacija tuzlanske zajednice u saradnji sa Mrežom aktivnih zajednica organizovala je građanski forum o temi, ˝Uloga i značaj angažmana člana savjeta-vijeća mjesne zajednice, za dobro organizovanu i funkcionalnu zajednicu˝.  Na forumu su predstavljena dobra iskustva u organizovanju zajednice, posebno u radu sa aktivnim zajednicama–članicama Mreže aktivnih zajednica, a akcenat je bio na važnosti uloge članova savjeta-vijeća mjesnih zajednica. 

Uvodnu riječ imao je Emir Bašić, menadžer za razvoj programa i filantropije Fondacije tuzlanske zajednice gdje je obrazložio koncept mjesne samouprave, zakonsku legislativu i načine funkcionisanja. Bašić je istaknuo da Zakon o lokalnoj samoupravi FBiH je poprilično liberalan i daje veliku neovisnost mjesnim samoupravama ali istovremeno daje za pravo svakoj lokalnoj samoupravi da samostalno kreira način organizovanja mjesne samouoprave. Pored administrativne i organizacione forme Bašić se osvrnuo i na organizovanost djelovanja Savjeta kroz iskustvo i model organizovanja koji provodi Fondacija tuzlanske zajednice u zajednicamam članicama MAZ-a ističući ljude kao najveći resurs u samim zajednicama.

Ismet Sokoljanin, menadžer programa finansijske podrške Fondacije tuzlanske zajednice, ujedno i moderator foruma ističe da izazova i problema u svakoj zajednici uvijek ima, ali da je za njen razvoj potrebna volja, saradnja i angažman svih njenih članova.

''Fondacija tuzlanske zajednice već nekoliko godina u nekoliko ciljanih zajednica provodi model organizovanja zajednice. Organizovali smo forum na koji smo pozvali članove i predsjednike savjeta mjesnih zajednica kako bismo razmijenili dobra iskustva i prakse, ali kako bismo istaknuli i poteškoće i probleme u radu i funkcionisanju jedne zajednice. Bitno je naglasiti da ovdje sjede ljudi koji vole svoje zajednice i teže ka njenom unaprijeđenju.''-kaže Ismet Sokoljanin.

O svojim iskustvima i praksi, o modelu organizovane zajednice, saradnji sa akterima u zajednici, važnosti i ulozi člana/ice savjeta u njoj, govorili su aktivisti angažovani u zajednicama Mreže aktivnih zajednica (MAZ): Maida Mehmedović, predsjednica Savjeta MZ Gornja Tuzla (Grad Tuzla), Semir Džibrić, predsjednik Savjeta MZ Bikodže (Općina Lukavac), Meho Brčaninović, povjerenik MZ Živinice Gornje (Općina Živinice) i Dragan Božić, predsjednik Savjeta MZ Kiseljak (Grad Tuzla).

Primjer dobre prakse funkcionisanja jedne mjesne zajednice jeste Gornja Tuzla. Maida Mehmedović,predsjednica Savjeta MZ Gornja Tuzla ističe da Savjet mjesne zajednice radi sa svim insistucijama i udruženjima koji rade na tom području, jer je od izuzetne važnosti da se bitne odluke donose zajedno.

''Koliko su ljudi aktivni, toliko će se aktivno razvijati njihova mjesna zajednica.''-dodala je Maida Mehmedović.
Sa Maidom su se složili i predstavnici mjesnih zajednica Bikodže, Kiseljak i Živinice Gornje koji su također iznijeli i svoje primjere dobre prakse u dosadašnjim aktivnostima.

Nakon predstavljanja pozitivnih primjera, na panel diskusiji govorilo se mnogo o ljudima koji su članovi Savjeta mjesnih zajednica,koliko su odgovorni,  koji su njihovi motivi i da li posjeduju dovoljno znanja za obavljanje tog posla. Razgovaralo se i o tome kakvu podršku Savjet dobija od građana i nadležnih službi tokom provođenja svojih aktivnosti. 

Panelisti ali i učesnici na forumu složili su se da najveći resurs u organizovanoj zajednici jesu upravo ljudi te da je uzrok većine problema taj što u mjesnim samoupravama nedostaju lideri koji su spremni svoje vrijeme i energiju posvetiti radu u svojoj zajednici. Posebno je stavljen akcenat na znanje i vještine koje ti ljudi posjeduju, a koja se tiču generalno građanske participacije i demokratskih načela, vještina organizacije zajednice i vođenja ljudi.

Tokom diskusije došlo se do zaključaka da je za dobro funkcionisanje jedne zajednice potrebno da građani odaberu osobe koje će biti članovi Savjeta, a da te osobe budu odgovorne u izvršavanju njihovih obaveza jer često politička previranja unutar samih Savjeta te nezainteresovanost pojedinih članova utiču na rad ovih tijela. Ako se ne može uticati na promjenu izbora i načina imenovanja članova Savjeta onda je neophodno skrenuti pažnju političkim partijama da nije svejedno koga će izabrati u sastav Savjeta. Panelisti i učesnici su se složili i da sjednice Savjeta trebaju da budu otvorenog tipa kako bi i građani bili uključeni i upoznati sa svim zbivanjima u svojoj zajednici, jer je to najbolji način za stvaranje pozitivnih promjena.