U okviru Dana otvorenih vrata Centra za demokratiju i društvene inovacije CIVICA, održan je forum "Koga briga za mlade?!", na kojem su predstavnici omladinskih vijeća i lokalnih institucija raspravljali o tome koliko se zakonom propisane mjere prema mladima zaista provode u praksi. Koliko su institucije zabrinute za mlade i koliko su mlade za sami zabrinutoi za svoju budućnost bila su centralna pitanja dnašnjeg foruma.   

Forum je  moderirao Ismet Sokoljanin, predstavnik Fondacije tuzlanske zajednice, koji je podsjetio da je Fondacija kroz projekat "Jačanje demokratske kulture u Tuzlanskom kantonu" u posljednje četiri godine, između ostalog, pratila i anlizirala provedbu Zakona definisanih mjera i mehanizama prema mladima od strane lokalnih vlasti, ali i pružala podršku mladima za njihovo organizovano djelovanje i društveni angažman. Rezultati do kojih su došli bili su  osnova za diskusiju sa panelistima.

Na panelu su govorili Selmir Smajić (Vijeće mladih Grada Lukavac), Belmin Tukić (Vijeće mladih Grada Tuzla), Zijad Avdičević (UO Vijeća mladih TK), Adela Hodžić (Služba za opću upravu i društvene djeltatnosti Općine Kalesija), Mirza Mešković (stručni savjetnik za saradnju sa neprofitnim organizacijama, Služba za kulturu, sport, mlade i socijalnu zaštitu Grada Tuzla) i Amela Mehmedović pomoćnica kantonalnog ministra za kulturu, sport i mlade. Uvod u temu i rezultate analize predstavila je Ajla Kunosić iz Fondacije tuzlanske zajednice.

Predstavnici mladih su otvoreno govorili o izazovima s kojima se njihova generacija suočava, kao i o tome da li institucije zaista razumiju njihove potrebe. Govorilo se o kvalitetu obrazovanja, mogućnostima za zapošljavanje  i nezaobilaznoj ali još uvijek izuzetno aktuelnoj temi odlasku mladih. Podatak koji zabrinjava jeste da je prema procejni Svjetske banke i UN -a broj stanovnika  u BiH od posljednjeg popisa iz 2013. godine smanjio se za otprilike pola miliona. U tom periodu broj studenata na univerzitetima u TK se upolovio tj.  od 13.896 studenata 2009 . godine do 7557 upisanih studenata u 2026. Razlog odlaska nije isključivo egzistencijalne prirode jer je danas, prema riječim govornika, mladim ljudima lakše naći posao u BiH.

Poseban fokus stavljen je na društveni angažman i uključivanje mladih. Pored toga što mladi nisu dovolno zainteresovani za politiku primjetan je i trend nezainteresovanosti za društveni angažman i aktivnosti omladinskih organizacija. Podrška organizovanom djelovanju mladih zakonska je obaveza institucija vlasti, međutim i nakon više od petnaest godina od usvajanja Zakona o mladima FBiH, samo tri lokalne samouprave u Tuzlanskom kantonu u potpunosti ispunjavaju njime propisane mjere. Grad Tuzla je istaknut kao primjer koji već deset godina provodi sve zakonske mjere i redovno prati realizaciju svoje strategije za mlade, dok su Lukavac i Kalesija u posljednje tri-četiri godine napravile značajan iskorak – Lukavac danas ispunjava sve propisane uslove, Kalesija gotovo sve.

Broj omladinskih organizacija i onih koji rade za mlade je sve manji.  Razlog tome, pored nezainteresovanosti mladih,  jeste i nedostatak redovnog finansiranja njihovog rada, istakao je Selmir Smajić. Takođe, razgovaralo se o ulozi lokalnih i kantonalnih vijeća mladih. Koliko ova tijela zaista predstavljaju mlade i koliko ih mladi prepoznaju kao svoje predstavnike. O potrebi za kontinuiranim ažuriranjem  referentnih lista omladinskih organizacija i o potrebi za koherentnim strateškim pristupom prema mladima.

Na pitanje moderatora koji su konkretni koraci institucija u narednom periodu gospođa Amela Mehmedović, pomoćnica ministra za kulturu, sport i mlade TK potvrdiila je da je u toku izrada nove Strategije za mlade TK te da očekuje da bi do kraja godine ovaj dokument trebao biti završen. Mirza Mešković, stručni savjetnik za saradnju sa neprofitnim organizacijama u službi za kulturu, sport, mlade i socijalnu zaštitu Grada Tuzla rekao je da će Grad Tuzla u sljedećoj godini započeti ovaj proces jer postojeća strategija ističe ove godine, dok je Adela Hodžić iz Općine Kalesija podijeliila informaciju da je Općina Kalesija izradila i usvojila Strategiju za mlade za period 2026-2031.

Panelisti su se složili da je jako važno da se formiraju radna tijela za monitoring provedbe ovih dokumenata kako bi se kontinuriano evaluirale poduzete mjere i prilagođavale potrebama mladih. Takođe, istaknuto je da je važno da ovi dokumenti budu komplementarni i da je jako važan koordiniran pristup i saradnja između institucija i mladih jer pitanje mladih je pitanje naše budućnosti i ono je mnogo šire od lokalnog i kantonalnog nivoa i tako ga treba posmatrati.